Posljednjih nekoliko godina svog života Jospeh Campbell često je govorio o Mariji Gimbutas, izrazito žaleći što njena istraživanja o neolitskoj Europi nisu bila dostupna tijekom šezdesetih godina kada je pisao svoju knjigu “Božje maske”. Da su bila, govorio je, “sve bi promijenio”. Rad Marije Gimbutas Campbell je usporedio s Champolionovim dešifriranjem egipatskih hijeroglifa. On nije jedini u tom prepoznavanju. Ashley Montagu, antropolog, tvrdio je “da nam je Marija Gimbutas dala dragocijeni ključ za buduća istraživanja unutar antropologije i arheologije”.

Marija Gimbutas objavila je gotovo dvadeset knjiga i preko tristo znanstvenih članaka o predpovijesnoj Europi. Tekstovi koje je objavljivala između 1946 i 1971 priskrbili su joj reputaciju specijalistice za Indo-Europsko brončano doba, kao i za folklor i umjetnost predpovjesnih baltičkih i slavenskih naroda.
Međutim, njene posljednje tri knjige izazvale su izrazite reakcije znanstvene javnosti, ali i opće publike širom svijeta. “Boginje i Bogovi Stare Europe” (1974, 1982); “Jezik Boginje” (1989) i “Civilizacija Boginje” (1989) sadrže tumačenje Europske predpovijesti koje je mnoge iznenadilo i izazvalo.

Marija Gimbutas rođena je u Vilniusu, Litva, 1921., a u SAD je došla 1949 kao izbjeglica pred sovjetskim režimom. Doktorirala je arheologiju 1946 u Njemačkoj, a školovala se u lingvistici, etnologiji i povijesti religija, što je bilo neobično za arheologinju.
Od 1950 na dalje angažirao ju je Harvard upravo zbog njenog znanja istočno europskih jezika (mnogi radovi iz tadašnje istočne Europe nisu bili čitljivi zapadnim znanstvenicima). Na Harvardu je ostala trinaest godina.
1956., Marija je na konferenciji u Philadelphiji svijetu predstavila hipotezu o Kurganima. Na taj način je riješila problem podrijetla Proto-Indo-Europljana i njihovih jezika. Ta je hipoteza imala značajan utjecaj na daljnja istraživanja predpovijesti.
Tijekom života, Marija Gimbutas dobila je mnoge prestižne nagrade (The Outstanding New American Award, 1960; The Humanities Endowment Award, 1967.; The Los Angeles Woman of the Year Award, 1968.; Fulbright and American Academy of Sciences fellowships; stipendije od Smithsonian Institution, the National Science Foundation, i drugih značajnih institucija.
Od 1963. do 1989. podučavala je na sveučilištu Kalifornija. Tokom tih vrlo aktivnih godina uređivala je mnoge publikacije i muzeje, a što je najvažnije bila je direktorica pet ogromnih projeka iskapanja neolitskih nalazišta u jugoistočnoj Europi između 1967. i 1980. godine (zemlje bivše Jugoslavije, Grčka i Italija).
Upravo ta istraživanja rezultirala su nastankom tri kontroverzne knjige koje su promijenile pogled na neolitsku povijest.

Iako standardni arheolozi neće ulaziti u tumačenje ideologije pretpovjesnih društava, za Mariju Gimbutas je postalo očigledno da je svaki vid života starih Europljana prožet dubokim simbolizmom. Zbog toga se posvetila studiju neolitskih simbila i slika. Takav pristup zahtijevao je njezino znanje o lingvistici, mitologiji i komparativnoj religiji. Takav interdisciplinarni pristup ona je nazivala arheomitologija.
Na njene knjige su reagirali umjetnici, žene, mitolozi i mnogi drugi. To je čak i za nju bilo iznenađujuće. Kada je izišla knjiga “Civilizacija Boginje” (1991) u Santa Moniki se spontano okupilo tisuću ljudi samo da bi proslavilo njen izlazak.
Njemačka izložba “Sprache Der Göttin” (napravljena na osnovi knjige “Jezik Boginje”), godinama je privlačila tisuće ljudi iz svih krajeva svijeta.
Marijina vizija Stare Europe koja je bila miroljubiva, ravnopravna i zasnovana na duhovnosti Majke Zemlje, posegnula je duboko do srca ljudi. U ovo krizno vrijeme kada je Zemlja suočena s ekološkim katastrofama jasno je da nam je potrebna promjena u vrijednostima. Rad Marije Gimbutas jasno je stavio upitnik nad uvriježenu predstavu o svijetu kojim dominiraju muškarci i koji je uvijek bio na rubu rata. Odjednom, pojavila se neočekivana istina o mogućnosti tisućugodišnjeg mira!

Marija Gimbutas je bila prva znastvenica koja je opisala neolitske kulture (način stanovanja, društvenu strukturu, umjetnost, religiju i poeziju), te istaknula razliku između matrifokalne Stare Europe i patrijarhalne Indo-Europske kulture.
Marija je nadahnula mnoge lingviste, arheologe i druge znanstvenike na istraživanje prijelaza s neolita na brončano doba u Europi. Organizirala je nekoliko međunarodnih konferencija. Istraživački i drugi radovi s tih skupova objavljeni su u Časopisu za Indo-Europske studije (Journal of Indo-European Studies). Prije toga malo je tko razmišljao na taj način.
1993. godine Marija Gimbutas je primila počasni doktorat sveučilišta Vytautas, Kaunas, Litva. Privukla je iznimnu pažnju studenata, profesora, državnih institucija i cijele Litve. To se ponovilo sljedeće godine, na njenom sprovodu u rodnoj državi.

Marija Gimbutas će biti zapamćena kao brilijantna i strastvena znanstvenica koja je podučavala primjerom. Od sebe je tražila najviše standarde znanstvenog rada, ali je imala dovoljno hrabrosti da govori iz srca i proširi granice svoje vlastite znanstvene discipline. Ostavila je dubok trag za sobom. Mnogi su se osjetili ugroženi njenim istraživanjima i zaključcima, ali ona su toliko obimna i neporeciva da nitko ne može osporiti njihovu vrijednost.

Nakon Marije Gimbutas naša povijest više nikad neće biti ista.

Napisala: Joan Marler, siječanj 1995.

Više informacija o Mariji Gimbutas kao i veliki intervju s njom (engleski)!

Komentar/a

Piše Ivan dana 2007-04-10 23:33:41 Da li je prevedena koja njena knjiga na hrvatski

Piše adi dana 2007-04-11 09:00:38 Ne, koliko ja znam...

Piše dax dana 2007-04-13 21:02:28 Zaista iznimna žena. Pionirka koja je pomaknula granice. Na ovoj slici se očitava njena mudrost, dubina ali i toplina.

Knjiga! Piše sejalec dana 2007-05-21 14:28:51 Ojla!    Mi lahko svetujete, katero knjigo Marije Gimbutas bi bilo fajn prebrati za zacetek?

Piše adi dana 2007-06-27 16:10:08 Malo kasno sam ovo vidio, ali eto, sad odgovaram: njene knjige su vrlo stručne, arheološke. Najpoznatija je "Boginje i Bogovi Stare Europe", a najkontroverznija "Jezik Boginje". Napominjem, ni jedna od njih nije prevedena na hrvatski, slovenski ili srodne jezike, barem koliko ja znam.

Religioznost u prapovijesti Piše cebovic dana 2009-03-15 18:30:14 U Zagrebu na Kaptolu u Kršćanskoj sadašnjosti ima izdanje: Zagreb, 2004., autori su: Fiorenzo Facchini, Marija Gimbutas, Janus K.Kozlowski, Bernard Vandermeersch, a cijena je 58 kn.

Samo je registriranim korisnicima dopušteno slati komentare.
Molimo da se prijavite ili registrirate.

Powered by AkoComment 2.0!